Mozak je u su�tini fizi�ka stvar, i na njega deluje na hiljade uticajnih faktora u koje spadaju povrede, hemijske materije koje stvara telo, hemikalije koje napadju ili su uba�ene u telo, i efekti starenja. �ovek treba samo da poseti mentalne institucije, stara�ke domove, ili neku slepu uli�icu da bi video ljude koji su izgubili dodir sa realno��u i izgleda kao da �ive u drugom svetu. �ak je i primitivni �ovek patio od ovih problema, postajao psihoti�an zbog tuge ili straha ili se �ak ra�ao psihoti�an, i otkrivao na svoju radost ili u�as da odre�ene vrste hrane proizvode i druge efekte osim punjenja stomaka. Da li su psihoza i senilnost od su�tinske va�nosti za �oveka, i da li imaju svoju svrhu? Da, �to se ti�e obe stvari, iako se onima koji �ele da u ljudskom dru�tvu sve ide glatko �esto �ini da one predstavljaju nesre�u bez smisla.
Isto kao kod padanja u nesvest, psihoza i senilnost dozvoljavaju ljudima da izgube kontakt sa realno��u. Katatoni�ni i autisti�ni pojedinci su, hemijski, na mestu gde ne ose�aju strah. Svet za njih ne postoji. Zablude slu�e istoj svrsi, jer pojedinac mo�e da oko sebe izgradi svet koji odgovara njegovim potrebama. Koliko se zablude razlikuju od igara koje ljudi igraju sami sa sobom da bi se osetili sigurnijim, privla�nijim, ili vi�e cenjenim u sopstvenim o�ima ili u o�ima drugih? Depresija slu�i da se pojedinac odbaci svet u kome �ivi i da se povu�e iz okoline koja ga povre�uje. Vreme je da se razmisli i da se isplaniraju novi koraci. Senilnost zatupljuje svest starih osoba, tako da mogu da se prise�aju sre�nijih dana kada su bili mla�i.
Ljudsko dru�tvo smatra da je psihoza problem zato �to ona predstavlja ometanje, ali pre svega zbog o�iglednog bola koji psihoti�ne osobe podnose. Zar autisti�no dete nije zamrznuto od straha? Zar hroni�no depresivne osobe ne propu�taju sopstveni �ivot? Zar paranoidni �izofreni�ar nije stalno na oprezu i nikad ne miruje? Ono �to se ne uzima u obzir je to kako izgleda svet tim pojedincima bez psihoze - kada oni tiho podnose bol ali je njegov intenzitet ve�i. Psihoza je bu�na i uo�ljiva, a pojedinac je pre pojave psihoze bio miran i lepo se pona�ao. Zar onda psihoza ne predstavlja problem? Naravno da predstavlja problem, jer ona predstavlja signal bola koji pojedinac podnosi.
Deca koja se ra�aju psihoti�na su takva zbog genetske kocke koja im je odredila veoma osetljivu prirodu, i ona su osu�ena da �ive u za�ti�enom svetu u kojem �ive. Depresivni ljudi se oporavljaju kada se promeni �ivotna situacija koja im nanosi bol, po neki put sa dramati�nom brzinom. To da se tako puno depresivnih ljudi ne oporavlja nego maskiraju sopstvenu nesre�u uz pomo� antidepresiva ne govori o tome da se bolest ne mo�e izle�iti koliko govori o okrutnosti dru�tva. �izofreni�ari reaguju na iste stresne situacije kao i ostali ljudi, ali je njihova reakcija ja�a i br�a. Ovo je svima poznato jer se �izofreni�arima obezbe�uje za�ti�enija okolina, ali po�to postoji pritisak da pojedinac ponovo postane �lan dru�tva, svaki odmor od hemijskih napada traje kratko. Anti-psihoti�ne droge jednostavno maskiraju napade besa, kao da je cev koja slu�i za odvo�enje plamena stalno otvorena pa se mo�e re�i da je vatra uga�ena. Ovde problem nije toliko u tome �to psihoza nastaje zbog �ivotnih stresova koliko je u tome �to dru�tvo ima kruta o�ekivanja za sve svoje gra�ane.
Da li se psihoza javlja u �ivotinjskom carstvu, kao i kod ljudskih �ivotinja? Naravno da da, �injenica koju �e vam veterinari prvi potvrditi. Psihoti�nim ljubimcima se, me�utim, obi�no omogu�avaju �ivtone promene koje oni nagove�tavaju da �ele, i oni se oporavljaju. Ljudsko dru�tvo nije tako dobro prema ljudskim �ivotinjama, koje se obi�no drogiraju i govori im se da moraju da nastave da se bore, u �ivotnim okolnostima u kojima su i ranije bili.